Slavko Kopač (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. - Pariz, 23. studenoga 1995.), hrvatsko - francuski slikar i kipar.
Godine 1937. diplomirao je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu te zahvaljujući stipendiji Francuske Vlade boravio na usavršavanju u Parizu. Nakon akademije, od 1943. do 1948. studirao je povijest umjetnosti u Firenci kada odbacuje akademizam i ulazi u krug najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća. Od 1948. godine trajno se nastanjuje u Parizu gdje je zajedno sa Jean Dubuffetom, André Bretonom i Michel Tapié osnovao Compagnie de l'Art Brut te je 30 godina bio voditelj i kreator istoimene kolekcije. Blisko je surađivao s André Bretonom koji mu je organizirao izložbe u svojoj galeriji Étoile scellée. Michel Tapié ga je uvrstio u svoju knjigu Un Art Autre u kojoj se Kopač nalazi kao jedan od začetnika Informela. Izlagao je u Zagrebu, Firenci, Rimu i Parizu.
Tehnikama poput ulja, gvaša, akvarela i vinila dodavao je različite neslikarske materijale kao što je čađa, komadići stakla, dijelovi automobilskih guma ili čeličnih žica. Među prvima je na svojim platnima počeo rabiti olovo, a boju je miješao s grafitom, ugljenom prašinom, gipsom ili pijeskom te na nju katkad aplicirao tekstil ili papir u boji. Koristio se i kamenom i korom drveta te odbačenim uporabnim predmetima. Izrađivao je keramiku i skulpture od kamena, drva, papira, stakla i ugljena. Ovaj svjetski majstor u korištenju neslikarskih materijala stajao je uz bok najvećim tada živućim svjetskim slikarima.
„Nemoguće mi je raditi i bivati sretnim ako nisam neprestano slobodan, ako sam vezan isključivo za jednu osobu, instituciju ili zajednicu koja bi zalupila vratima mojeg atelijera prije ikakve mogućnosti susreta, novog i neočekivanog pogleda. Tu neizmjernost, tragove tih susreta zapravo nalazim neprestano prisutnima u svojem radu. U meni bude emociju i vječitu iznenađenost. Moj rad tek je izraz potrebe za slobodom za kojom neprestano tragam.“
Slavko Kopač iz intervjua s Mirkom Galićem, Drugo čitanje, Matica hrvatska, 2007.
Likovna izložba Slavka Kopača (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. – Pariz, 23. studenoga 1995.) prikazuje opus hrvatsko-francuskog umjetnika koji pripada vrhunskim dometima domaće i svjetske likovne umjetnosti te je snažno obilježio francusku i europsku likovnu scenu druge polovine 20. stoljeća. Stvarajući s renomiranim svjetskim umjetnicima poput Jeana Dubuffeta, Andréa Bretona i Michela Tapiéa, Kopač je stvarao trendove u Parizu, tada glavnom umjetničkom centru.
Izložba prikazuje izbor najizvrsnijih Kopačevih slikarskih, kiparskih, ali i pjesničkih ostvarenja iz muzejskih institucija i privatnih kolekcija te nam pruža uvid u kulturno-antropološke prilike sredina u kojima je umjetnik djelovao (Vinkovci, Zagreb, Firenca, Mostar, Pariz). Izložbeni postav proteže se kroz sve izložbene prostore Meštrovićevog paviljona, na impozantnih 1800 m 2 . Izložba obuhvaća i eksterijer u kojem su postavljene različite instalacije referentne na Kopačev rad.
Glavni cilj izložbe jest revalorizacija i kontekstualizacija lika i djela Slavka Kopača, koji se briljantno autentičnim pristupom pozicionirao kao jedan od najvažnijih protagonista u umjetnosti Informela i Art bruta. Informel i Art brut jesu umjetnički pravci inovativnih materijala (fragmenti stakla, uporabnih predmeta, guma, čeličnih žica, kora drveta, kamen, gips…).. Spomenuta umjetnost odbacuje standardne, konvencionalne forme komunikacije i pristupa stvaranju. U tim umjetničkim formama Kopač je stvorio svevremenska likovna djela koja svojim nevinim, otvorenim pristupom te vedrinom jasno komuniciraju osnovne ideje njegova stvaranja: poruke mira i uključivosti.
Kustosica izložbe: Anita Ruso Brečić
Kustoski savjetnik: Željko Marciuš
Produkcija: Damir Kanaet / Cloverfield
ArtRencontre je neprofitna udruga za promicanje obrazovanja, kulture i umjetnosti. Riječ „rencontre“ znači susret, a ovaj susret je riječ koja na najbolji način opisuje i objašnjava susret umjetnosti, umjetničkih djela i javnosti.
Glavna svrha udruge je razvoj i promicanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine s naglaskom na umjetnost. U skladu s tim, udruga promiče univerzalne vrijednosti kao što su demokracija, suživot, ljudska prava, multikulturalno društvo i održivi razvoj kroz različite modele, alate i tehnike postizanja svojih ciljeva.
Djelatnosti udruge, kao i sadržaj publikacija i web stranica udruge usmjereni su prema široj javnosti i institucijama specijaliziranim za umjetnost: umjetnicima, muzejima, galerijama, tisku ...
Ostavština slikara Slavka Kopca u fokusu je interesa i aktivnosti udruge, a sve akcije provode se s ciljem njegove afirmacije i promocije na međunarodnoj razini.
Djelatnosti udruge mogu uključivati:
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika je nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga čiji su članovi likovni umjetnici različitih umjetničkih izraza i svih generacija. Udruga je utemeljena još 1868. godine i od tada, pod raznim nazivima, kontinuirano djeluje. Osnovni ciljevi i djelatnost udruge su poticanje suvremenog likovnog stvaralaštva, unapređenje i zaštita slobode likovnog djelovanja, organizacija izložbi, sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji se odnose na likovno stvaralaštvo te zaštita socijalnih prava umjetnika.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika godišnje organizira ili sudjeluje u organizaciji četrdesetak izložbi u četiri različito profilirana galerijska prostora, čime pokriva gotovo sve segmente umjetničkog izraza – od velikih nacionalnih i međunarodnih manifestacija, do projekata u novim medijima bliskim eksperimentu.
Meštrovićev paviljon, službenog naziva Dom hrvatskih likovnih umjetnika, sjedište je udruge HDLU. Paviljon je izgrađen 1938. godine na inicijativu velikana hrvatskog kiparstva i tadašnjeg predsjednika HDLU-a Ivana Meštrovića kao Dom likovnih umjetnosti. Otad, zgrada je doživjela nekoliko arhitektonskih preinaka i prenamjena uslijed društveno-političkih promjena (1944.-1945. djeluje kao džamija; 1945. – 1990. djeluje kao Muzej narodne revolucije) da bi se početkom 90-ih godina vratila na upravljanje HDLU, otkad se u galerijama Doma HDLU godišnje upriliči oko 30 izložbi godišnje.